Na društvenim mrežama rijetko uspoređujemo svoju svakodnevicu s tuđom stvarnošću – češće je uspoređujemo s pažljivo odabranim najboljim trenucima drugih
Dovoljan je jedan kratki skrol na Instagramu: netko je na putovanju, netko upravo renovira stan, netko izgleda savršeno, a netko je upravo dobio posao koji bismo i sami željeli. I premda znamo da gledamo samo djelić nečijeg života, nakon nekoliko minuta možemo imati osjećaj da je naš odjednom nekako manje zanimljiv.
Problem pritom nije nužno u zavisti. Psihologija iza toga je malo složenija.
InstagramPogledaj objavu na Instagramu
Ne uspoređujemo se s cijelim životom
U psihologiji postoji pojam uzlazne socijalne usporedbe – uspoređivanje s osobom za koju procjenjujemo da je u nečemu ispred nas. To može biti izgled, posao, novac, društveni život, putovanja ili bilo što drugo što nam je u određenom trenutku važno.
InstagramPogledaj objavu na Instagramu
Društvene mreže takvih usporedbi imaju napretek. Pregled literature Društvena usporedba i zavist na društvenim mrežama: kritički pregled, objavljen u časopisu Current Opinion in Psychology 2022., pokazao je da su usporedbe i zavist na društvenim mrežama česte, ali i da njihov učinak nije uvijek negativan – kod nekih ljudi tuđi uspjeh može izazvati inspiraciju i motivaciju. Drugim riječima, ista fotografija može jednoj osobi biti inspiracija, a drugoj razlog da se osjeća lošije.
Na Instagramu tuđi život izgleda bolji
Jedan od razloga je što na društvenim mrežama gotovo nikada ne dobivamo slučajan presjek nečijeg života. Vidimo putovanje, ali ne i pakiranje; lijepo uređen dnevni boravak, ali ne i nered izvan kadra; sređenu obiteljsku fotografiju, ali ne i jutro koje joj je prethodilo.
Upravo je to važno i za način na koji nastaje usporedba. Kada drugu osobu vidimo kao uspješniju, sretniju ili privlačniju, informacije koje imamo o njoj nisu neutralne. Istraživanja upozoravaju da se korisnici na društvenim mrežama često predstavljaju kroz pozitivno odabranu verziju sebe, što može povećati broj prilika za uzlaznu usporedbu.
Kako je objasnila psihologinja Andrea Irmer iz DIPF-a:
– Djeca i adolescenti stalno su izloženi usporedbama s ljudima koje smatraju društveno boljima od sebe – primjerice, onima koje smatraju ljepšima ili koji im djeluju bogatije, popularnije i sretnije.
Iako se njezino istraživanje odnosilo na mlađe korisnike, mehanizam je zanimljiv i za odrasle.
Najviše nas pogađa ono što nam je upravo važno
Neće nas svaka tuđa objava jednako pogoditi. Ako smo zadovoljni svojim poslom, nečija promocija vjerojatno neće izazvati veliku reakciju. Ali ako upravo razmišljamo o promjeni karijere, ista ta fotografija može djelovati kao podsjetnik na ono što sami još nemamo. Isto vrijedi za izgled, novac, putovanja, roditeljstvo ili odnose. Usporedba postaje problematičnija kada pogodimo područje u kojem već preispitujemo vlastitu vrijednost.
Zanimljivo je da je istraživanje objavljeno 2024. u časopisu Personality and Individual Differences, pod naslovom ‘Depresivni simptomi i uzlazne socijalne usporedbe tijekom korištenja Instagrama: začarani krug’, pronašlo dvosmjeran odnos: osobe s više depresivnih simptoma češće su se uspoređivale s drugima koji im se čine boljima, dok su takve usporedbe zauzvrat bile povezane s lošijim raspoloženjem i samopoštovanjem. To ne znači da će nekoliko minuta Instagrama izazvati depresiju. Znači da način na koji već doživljavamo sebe može utjecati na to kako ćemo doživjeti ono što vidimo na ekranu.
InstagramPogledaj objavu na Instagramu
Ovu sam temu i sama obradila u reelu – sve brendirano, a doma kruh i pašteta.
Instagram nije samo loš
To je važna razlika. Sustavni pregled 93 istraživanja o Instagramu i mentalnom zdravlju, objavljen 2021. u Computers in Human Behavior Reports, zaključio je da su rezultati složeni i da se povezanost razlikuje ovisno o tome što gledamo, kako koristimo Instagram i što se događa u procesu usporedbe.
Čak i veliki kritički pregled istraživanja upozorava da se ne može jednostavno zaključiti da su društvene mreže same po sebi štetne. U nekim situacijama usporedba može biti neugodna, ali u drugima može potaknuti inspiraciju ili želju da nešto promijenimo. Zato nije potrebno izbrisati Instagram svaki put kada nakon scrollanja osjetimo da nam je raspoloženje palo. Korisnije pitanje je: što sam upravo gledala i kako sam se zbog toga počela osjećati?
Ako nakon deset minuta pregledavanja tuđih života imate osjećaj da svi bolje izgledaju, više zarađuju, više putuju i bolje organiziraju svoj život, možda problem nije u tome što vam se odjednom promijenio život – nego u tome što ste ga deset minuta uspoređivali s tuđim pažljivo odabranim najboljim trenucima.
JOŠ IZ RUBRIKE
intervjuMarija je prije četiri godine Zagreb zamijenila za Dubrovnik: Živim na jednom od najljepših mjesta na svijetu
zimski ugođajNajljepše što ćete danas vidjeti: Ski tapete Josipe Maras i Mateje Kovač
najavaSevdah, smijeh i novi singl ‘Julia’: Ružica Maurus nakon Dubrovnika stiže u Peti Kupe
party
