Za sve (nas) skrolaholičare – zašto kratki videi tako lako pojedu pola sata?

Mreže naprosto žderu vrijeme, koji je pravi razlog

Foto: Dupe Photos

Na mrežama lako izgubimo osjećaj za vrijeme, čak i kada smo aplikaciju otvorili samo na par minuta

‘Samo ću malo pogledati.’ Vjerojatno ste tu rečenicu izgovorili hrpu puta. Dok čekate da voda za kavu zakuha, dok dijete nešto radi, prije spavanja ili u onih nekoliko minuta između dvije obaveze. Otvorite Instagram, pogledate reel od 15 sekundi, nasmijete se, prijeđete na sljedeći. Onda još jedan. I još jedan. Kad ponovno pogledate na sat, prošlo je 30 minuta.

TikTok@maxlifts

Zašto se to tako lako događa? Jedan od razloga krije se u samoj strukturi kratkih video platformi. Kada jedan video završi, ne moramo odlučiti što ćemo gledati dalje jer nas novi sadržaj već čeka.

Još jedan video

Dovoljno je povući prst prema gore i priča se nastavlja. Algoritam uči iz našeg ponašanja i pokušava nam ponuditi sadržaj za koji procjenjuje da će nam biti zanimljiv. Za razliku od filma koji ima kraj ili članka koji završava posljednjim odlomkom, beskonačni feed nema prirodnu točku zaustavljanja. Upravo zato ne donosimo odluku da ćemo sljedećih pola sata provesti na Instagramu ili TikToku; svaki put samo odlučimo pogledati još jedan video.

Foto: Pexels

Pogrešna procjena vremena

Istraživanja pokazuju da se pritom može promijeniti i naš osjećaj za vrijeme. U radu ‘Time distortion for short-form video users’, objavljenom u časopisu Computers in Human Behavior, istraživači su uspoređivali stvarno vrijeme provedeno uz kratke videe s procjenom samih korisnika te pronašli značajne pogreške u procjeni trajanja gledanja. Što su sudionici češće koristili kratke videe, to je bila izraženija njihova sklonost pogrešnoj procjeni vremena.

Uronjenost u skrolanje

Zanimljivo je i istraživanje objavljeno 2025. u časopisu Acta Psychologica, koje se bavilo fenomenom nazvanim ‘scroll immersion’, odnosno uronjenosti u skrolanje. U istraživanju na više od 700 korisnika društvenih mreža proučavana je povezanost takvog ponašanja s pažnjom, radnim pamćenjem i kognitivnim umorom. Autori pritom ne tvrde da kratki videi automatski uzrokuju probleme s pažnjom, nego ukazuju na povezanost između načina korištenja i tih kognitivnih pokazatelja.

TikTok@nataliireynoldss

Možda zato nije sasvim pošteno cijelu stvar svesti na nedostatak samokontrole. Kratki videi mogu biti zabavni, korisni i inspirativni, ali njihov je dizajn napravljen tako da između jednog i sljedećeg videa gotovo ne postoji prirodna pauza u kojoj bismo zastali i odlučili želimo li nastaviti.

Zato sljedeći put kada shvatite da ste od ‘samo pet minuta’ stigli do pola sata, možda vrijedi postaviti malo drugačije pitanje. Ne ‘zašto nemam više discipline?’, nego ‘koliko sam zapravo planirala ostati?’ jer moguće je da problem nije u tome što ste odlučili provesti pola sata na Instagramu, nego u tome što takvu odluku nikada niste ni donijeli.

JOŠ IZ RUBRIKE